Upotreba kompjutera postala je sastavni dio rada i života većine ljudi. Kompjuteri zasigurno čine naš posao lakšim i efikasnijim, ali istovremeno utiču i na naše zdravlje, a posebno zdravlje očiju. Prema podacima Američke asocijacije optometrista 70-75% onih koji rade na kompjuteru imaju neke probleme s vidom. Ovo stanje nazvano je Computer Vision Syndrome (CVS, Sindrom kompjuterskog vida), a svake godine se broj novih slučajeva povećava za milion. Savremeno doba donijelo je zavisnost od kompjutera, mobilnih telefona, video-igrica i elektronskih knjiga. Od ove vrste poremećaja vida pati, nažalost, i sve više djece.

Sindrom kompjuterskog vida (CVS) ili digitalno naprezanje očiju, obuhvata skupinu problema povezanih s očima i vidom koji su posljedica dugotrajnog korištenja kompjutera, tableta, e-čitača i mobitela. Mnoge osobe osjećaju nelagodu u očima i probleme s vidom kada duže vremena gledaju u digitalne ekrane. Nivo nelagode povećava s količinom (vremenom) korištenja digitalnih ekrana.

Gledanje u kompjuterski ili digitalni ekran razlikuje se od čitanja ispisane stranice. Često slova na kompjuteru ili drugom digitalnom uređaju nisu toliko precizna ili oštro definisana, nivo kontrasta slova u odnosu na pozadinu je smanjena, a prisutnost odsjaja i refleksija na ekranu može otežati gledanje. Udaljenosti od ekrana kao i uglovi gledanja koji se koriste za ovu vrstu rada često se razlikuju od onih koji se obično koriste za druge zadatke čitanja ili pisanja. Kao rezultat toga, zahtjevi za fokusiranjem oka i pokretima oka za gledanje digitalnog ekrana mogu postaviti dodatne zahtjeve na vidni sistem. Osim toga, prisutnost čak i manjih problema s vidom često može značajno uticati na udobnost i performanse na kompjuteru ili drugim digitalnim uređajima. Nekorigovani ili nedovoljno korigovani problemi s vidom mogu biti glavni faktori koji doprinose naprezanju očiju povezanim s kompjuterom. Čak i osobe koje imaju korekciju sa naočalama ili nose kontaktne leće mogu otkriti da one nisu adekvatne za specifične udaljenosti gledanja na ekranu kompjutera. Neki ljudi naginju glavu pod neobičnim uglovima jer njihove naočale nisu dizajnirane za gledanje u ekran ili se saginju prema ekranu kako bi ga jasno vidjeli. Njihovi položaji mogu rezultirati grčevima mišića ili bolovima u vratu, ramenima ili leđima.

Najveći rizik za razvoj CVS-a imaju osobe koje svakodnevno provode dva ili više neprekidnih sati za kompjuterom ili drugim digitalnim uređajem sa ekranom.

Najčešći simptomi povezani s CVS-om ili digitalnim naprezanjem očiju su: naprezanje očiju, glavobolje, zamagljen vid, suhe oči, bolovi u vratu i ramenima.

Ove simptome mogu uzrokovati: slabo osvjetljenje, blještanje digitalnog ekrana, nepravilna udaljenosti sa koje se gleda ekran, loše držanje pri sjedenju, nekorigovani problemi sa vidom ili kombinacija svih ili nekih gore navedenih faktora.

Obim u kojem pojedinci doživljavaju simptome često ovisi o nivou njihovih vizualnih sposobnosti i količini vremena provedenog ispred digitalnog ekrana. Nekorigovane refraktivne anomalije,  nedovoljnog fokusiranje oka ili loša koordinacija očiju, te promjene koje idu sa starijom dobi,  poput staračke dalekovidnosti, mogu doprinijeti razvoju vizualnih simptoma pri korištenju računala ili digitalnih uređaja.

Mnogi vizualni simptomi koje korisnici doživljavaju samo su privremeni i nestat će nakon prestanka rada na računalu ili korištenja digitalnog uređaja. Međutim, neke osobe mogu iskusiti kontinuirano smanjene vidne sposobnosti, poput zamagljenog vida na daljinu, čak i nakon prestanka rada na računalu. Ako se ništa ne poduzme kako bi se riješio uzrok problema, simptomi će se nastaviti ponavljati i možda pogoršavati s budućom upotrebom digitalnih ekrana.

CVS, ili digitalno naprezanje očiju, može se dijagnosticirati kompletnim oftalmološkim pregledom, uz detaljnu anamnezu.Kompletan oftalmološki pregled obuhvata niz testova koje oftalmolog sprovodi, bilo na uzanu ili široku zjenicu.

Kada se postavi dijagnoza CVS postoji nekoliko preporuka koje mogu pomoći u olakšavanju simptoma koje osoba ima.

Prevencija ili smanjenje problema s vidom povezanih s CVS-om ili digitalnim naprezanjem očiju su ključni.

U nekim slučajevima, osobe kojima nisu potrebne naočale za druge dnevne aktivnosti mogu imati koristi od naočala propisanih posebno samo za korištenje tokom rada na računaru. Osim toga, osobe koje već nose naočale mogu otkriti da im trenutna korekcija ne pruža optimalan vid za gledanje računara, te su potrebne promjene u postojećoj korekciji na naočalama.

Kod osoba koje imaju problema s fokusiranjem oka ili koordinacijom oba oka koji se ne mogu adekvatno ispraviti naočalama ili kontaktnim lećama postoje vježbe koje mogu provoditi sa ciljem da oči i mozak učinkovitije rade zajedno. Ove vježbe za oči pomažu u otklanjanju nedostataka u pokretu očiju, fokusiranju očiju i povezivanju očiju te jačaju vezu oko-mozak.

Postoje i drugi važni faktori u sprječavanju ili smanjenju simptoma CVS-a a to su pravilno osvjetljenje, dobar položaj ekrana, položaj referentnih materijala, udobnost stolice, korištenje pauza za odmor.

Osvjetljenje: ekran računara bi trebao biti pozicioniran tako da se izbjegne odsjaj, posebno od rasvjete na plafonu ili sa prozora. Koristite roletne ili zavjese na prozorima i koristite sijalice u stolnim lampama niže snage.

Ekrani protiv odsjaja: ako ne postoji način da se smanji odsjaj od izvora svjetlosti,mogu se koristiti filteri protiv odsjaja na ekranu. Ovi filteri smanjuju količinu svjetlosti koja se reflektira od ekrana.

Položaj ekrana: optimalno, ekran računara trebao bi biti 15 do 20 stepeni ispod nivoa očiju mjereno od središta ekrana i 40-70 cm udaljenosti od očiju.

Referentni materijali: trebali bi se nalaziti iznad tastature i ispod monitora. Ako to nije moguće, držač za dokumente može se koristiti pored monitora. Cilj je pozicionirati dokumente tako da glavu ne treba pomicati s dokumenta na ekran.

Položaj sjedenja: stolice trebaju biti udobne i prilagođavati se tijelu. Visina stolice treba biti podešena tako da stopala ravno leže na podu. Nasloni za ruke trebaju biti podešeni kako bi pružili potporu tokom tipkanja, a zapešća ruku ne smiju biti na tastaturi tokom tipkanja.

Pauze za odmor: kako biste spriječili naprezanje očiju, pokušajte odmoriti oči kada računar koristite duže vremena. Odmarajte oči 15 minuta nakon dva sata neprekidnog korištenja ekrana. Također, svakih 20 minuta gledanja u ekran, pogledajte 20 sekundi u daljinu (6 metara (20 stopa) ili dalje) kako biste očima dali priliku da se ponovno fokusiraju (pravilo 20-20-20). Tokom dana pravite alternativne pauze za obavljanje zadataka: obavljajte telefonske pozive ili fotokopirajte,posavjetujte se sa kolegama, radite bilo što pri čemu vam oči ne moraju biti usmjerene na nešto izbliza.

Treptanje: često treptanje smanjuje mogućnost razvoja suhoće oka pri korištenju računara. Treptanje održava prednju površinu oka vlažnom. Preporučuje se korištenje vještačkih suza tokom rada na računaru kako bi ovlažili površinu oka i smanjili smetnje koje osoba ima.

I na kraju preporučuju se redovni pregledi oftalmologa, minimalno 1 x godišnje a po potrebi i češće.

dr Meliha Halilbašić