Mlad organizam u periodu intenzivnog razvoja i sazrijevanja posebno je osjetljiv na supstance koje remete ove procese. Alkohol, duvanski proizvodi i droge iz ovih razloga predstavljaju možda i veći rizik za adolescente nego za odrasle osobe. Jedna četvrtina osoba koja počne koristiti ove supstance prije 18. godine razvija zavisnost, u odnosu na oko 4% onih koji postanu zavisni kada sa upotrebom počnu tek nakon 21. godine života.

Posljednja istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju kako je više od polovine petnaestogodišnjaka konzumiralo alkohol, a jedna petina e-cigarete. U prošlosti je upotreba alkohola, droga i duvanskih proizvoda bila češća kod dečaka nego devojčica, ali se u poslednje vrijeme ova razlika značajno smanjuje.

Najveći broj pušača prvi kontakt sa cigaretama ostvari u interakciji sa vršnjacima u periodu rane adolescencije. Oni koji nisu bili u prilici da konzumiraju duvan su bili u društvu osoba koje jesu. Sekundarna izloženost duvanskom dimu takođe ima štetno dejstvo na zdravlje. Procjena je da u svijetu preko milion nepušača godišnje umre zbog posljedica izloženosti duvanskom dimu. Njih 50 000 su maloljetni, a skoro 93% ovih smrtnih slučajeva čine djeca mlađa od 5 godina.

Normalizovanje cigareta i duvanskog dima u društvu povećava vjerovatnoću da mladi olako shvate kakav rizik duvanski proizvodi predstavljaju za zdravlje odrasle osobe, a pogotovo mladog organizma u razvoju.
Dok god su na tržištu prisutni duvanski proizvodi nemoguće je u potpunosti spriječiti njihovu upotrebu kod adolescenata. Ono što možemo postići jeste poslati jasnu poruku roditeljima, starateljima i samim adolescentima o posljedicama izloženosti duvanskom dimu.

Sagorijevanjem duvanskih proizvoda oslobađa se oko sedam hiljada različitih supstanci od kojih je za 69 dokazano da su kancerogene. Duvanski dim se širi iz prostorije u kojoj nastaje bez obzira na to da li su vrata i prozori zatvoreni. Filteri vazduha ne mogu sprečiti nakupljanje ovih supstanci u odjeći, zavesama, tepisima. Oni mjesecima zaostaju u okruženju u kojem je bilo duvanskog dima.

Ne postoji količina duvanskog dima kojoj organizam može biti bezbjedno izložen. I najmanja zagađenost vazduha duvanskim proizvodima nosi rizik od razvoja bolesti.
Zbog aroma i privlačnog izgleda pakovanja e-cigarete su postale popularnije od klasičnih cigareta kod adolescenata. Važno je naglasiti da e-cigarete nisu bezbjedan način za unos nikotina u organizam. Činjenica da e-cigarete ne sadrže kancerogene sastojke koji se mogu naći u cigaretama ne znači da pojedine komponente aerosola koji se udišu nemaju svoje neželjene efekte na organizam.

Adolescenti izloženi duvanskom dimu imaju veći rizik od infekcija disajnih organa. Simptomi obuhvataju brže umaranje pri fizičkoj aktivnosti, teško disanje nakon vježbanja, suvi kašalj i nedostatak vazduha pri disanju. Adolescenti izloženi duvanskom dimu takođe češće imaju simptome depresije. Ispitivanja u Japanu i Finskoj pokazala su da odrasle osobe koje su kao djeca bile izložene duvanskom dimu imaju veće šanse za razvoj bolesti srca i krvnih sudova, kao i osteoporoze.

Konzumiranje alkohola pokazalo se kao češće kod adolescenata iz porodica višeg socijalnog statusa. Prema posljednjim istraživanjima 10% adolescenata priznaje da su bili pijani barem jednom u životu, a preko 30% da konzumiraju alkoholna pića.

Ispitivanja u periodu od 35 godina na adolescentima koji su konzumirali alkohol pokazuju da oni imaju veće šanse da nastave zloupotrebu alkohola u odraslom životnom dobu, češće koriste droge i imaju manji stepen obrazovanosti u odnosu na adolescente koji nisu konzumirali alkohol.

Redovno konzumiranje alkohola negativno utiče na cijeli organizam:

• Endokrini sistem (narušavanje ravnoteže praktično svih hormona u organizmu; bolesti štitne žlijezde, reproduktivnog sistema, dijabetes)
• Sistem organa za varenje (upalni procesi u želucu i crijevima, GERB, karcinom usne duplje i jednjaka, karcinom debelog crijeva)
• Kardiovaskularni sistem (poremećaj nivoa masnoće u krvi, slabljenje i oštećenje srčanog mišića)
• Imuni sistem (povećana sklonost infekcijama)
• Pankreas (upala pankreasa koja je faktor rizika za razvoj dijabetesa i karcinoma pankreasa)
• Jetra (masna jetra, fibroza, ciroza i karcinom jetre)
• Mozak

Brojna ispitivanja povezuju upotrebu alkohola u mlađem životnom dobu sa smanjenim razvojem mentalnih sposobnosti. Pogođeni su učenje i sposobnost pamćenja, samokontrola i donošenje odluka. Adolescenti koji često konzumiraju alkohol češće razvijaju agresivno ponašanje, depresivne i suicidalne misli i pod većim su rizikom da izgube život u saobraćajnim nesrećama.

Posljednja istraživanja na nivou Republike Srpske pokazuju kako su kanabis, amfetamin, ekstazi i sredstva za smirenje najzastupljenije droge među adolescentima. Uglavnom su u pitanju adolescenti stariji od 14 godina, a uticaj vršnjačke grupe se pokazao kao vrlo važan u eksperimentisanju sa ovim drogama. Ispitivani adolescenti su uglavnom prepoznali rizik koji povremeno i redovno konzumiranje droga nosi po zdravlje, s tim što oko polovina ispitanih smatra da povremena upotreba nema rizik za zdravlje bez obzira koja droga je u pitanju.

Legalizacija rekreativne upotrebe kanabisa u pojedinim zemljama i njegova upotreba u medicinske svrhe doprinele su smanjenju osveštenosti o štetnim efektima koje može imati na organizam. Upotreba kanabisa u periodu adolescencije negativno utiče na kognitivni razvoj. Povezana je sa razvojem psihoza, šizofrenije, depresije i anksioznosti.

Sredstva za smirenje izazivaju nemir, iritabilnost, agresivnost, suicidne ideje, snižavaju krvni pritisak, otežavaju disanje. Izazivaju psihičku i fizičku zavisnost – potrebna je sve veća doza da se izazove željeni efekat. U kombinaciji sa alkoholom mogu dovesti do prestanka disanja i smrti.

Amfetamin i ekstazi imaju negativne efekte na srce. Izazivaju nepravilne otkucaje, ubrzan rad srca, povećan krvni pritisak i povećavaju mogućnost od srčanog udara.

Promjene u vidu sazrijevanja mozga i njegovih funkcija odvijaju se do 25. godine života. Starija adolescencija je uzrast kada se najčešće eksperimentiše sa alkoholom, duvanom i drogama. Povećanje nivoa dopamina u mozgu i posljedični osjećaj zadovoljstva su mnogo veći nakon upotrebe alkohola i droga nego svakodnevnih aktivnosti. Zbog nerazvijene kore prednjeg dijela mozga adolescenati su skloni da potcijeni rizike a precene zadovoljstvo što otežava izbjegavanje ovih supstanci koje izazivaju kratkotrajno zadovoljstvo.

Upotreba supstanci koje utiču na mozak tokom njegovog razvoja remeti rast nervnih ćelija i razvijanje veza između njih. Neadekvatno razvijen mozak otežava donošenje odluka i odolijevanje iskušenju koje predstavljaju duvanski proizvodi, alkohol i droge.

Udisanje dima koji prati cigarete sa duvanom i marihuanom oštećuje disajne puteve.
Opterećenje jetre, srca, bubrega i endokrinog sistema usljed poremećenog balansa hormona dodatno ugrožavaju pravilan razvoj organizma i povećavaju mogućnost razvoja hroničnih bolesti.

Potrebno je preispitati običaje i medijsko prikazivanje supstanci koje negativno utiču na zdravlje adolescenata koji tek uče kako da budu funkcionalni članovi društva. Odluku o načinu života na kraju donosi pojedinac, ali je važno da su dostupne jasne informacije o pozitivnim i negativnim efektima rane upotrebe alkohola, droga i duvanskih proizvoda.

Pristup adolescentima prilagođen njihovom uzrastu i sredini u kojoj žive je ključan kako bi im se poslala jasna poruka o štetnim posljedicama alkohola, duvanskih proizvoda i droga po zdravlje. Neophodno je pružiti priliku onima koji su već razvili zavisnost da se sa njom izbore i postanu zdrave mlade osobe i konačno odrasli ljudi.

mr ph. Tamara Devetak