Rani seksualni odnosi predstavljaju značajan društveni, zdravstveni i psihološki izazov. Kada adolescenti ili vrlo mladi ljudi stupaju u intimne odnose prije emocionalne, fizičke i socijalne zrelosti, izlažu se rizicima koji mogu imati dugotrajne posljedice na njihovo zdravlje, samopouzdanje i kvalitetu života.
Prema istraživanju provedenom između 2007. i 2009. godine na uzorku od 6 000 mladih u četiri univerzitetska grada (Sarajevo, Tuzla, Mostar, Banja Luka), prosječna dob prvog seksualnog odnosa (sexarhe) za muškarce je oko 17 godina i za žene oko 18 godina. Po neslužbenim podacima, danas je ova dobna granica pomjerena ka mlađoj populaciji.
Uticaj ranog seksualnog odnosa:
- Fizičko zdravlje
Žene
Žensko tijelo, posebno u adolescentnom periodu, još uvijek prolazi kroz proces sazrijevanja. Rana seksualna aktivnost povećava rizik od mikrotrauma sluznice i grlića maternice, što može olakšati prodor uzročnika spolno prenosivih infekcija (SPI). Posebno zabrinjava rizik od infekcije humanim papiloma virusom (HPV), koji se povezuje s nastankom premalignih i malignih promjena na grliću maternice. Dodatno, mlade djevojke koje stupaju u nezaštićene odnose suočavaju se s visokim rizikom od neželjene trudnoće, komplikacija u trudnoći i porodu te prekida trudnoće, što može imati fizičke i psihološke posljedice.
Muškarci:
Iako su anatomski manje osjetljivi na određene traume, mladići nisu pošteđeni rizika. Rani odnosi povećavaju vjerovatnoću infekcija kao što su gonoreja, klamidija, HPV ili HIV. Dugoročno, neliječene infekcije mogu uticati na fertilitet i opšte zdravlje reproduktivnog sistema.
- Psihološke posljedice
Za oba pola:
Psihološka zrelost često kasni za tjelesnim razvojem. Mladi koji rano stupaju u seksualne odnose mogu osjećati krivicu, strah, nesigurnost ili pritisak vršnjaka, što negativno utiče na razvoj samopouzdanja i zdravog odnosa prema sopstvenoj seksualnosti. Nedostatak emocionalne spremnosti povećava vjerovatnoću trauma, depresivnih epizoda ili anksioznosti. Kod djevojaka je češća pojava osjećaja iskorištenosti, dok mladići mogu osjećati pritisak da se dokažu, što dovodi do nezdravog odnosa prema seksualnosti.
- Društvene i obrazovne posljedice
Neželjena trudnoća u adolescenciji i dalje je jedan od najvećih društvenih problema. Ona može dovesti do prekida obrazovanja, ekonomske nesigurnosti i socijalne stigmatizacije mlade majke. Mladići se često suočavaju s pritiskom odgovornosti za dijete, što može usporiti ili onemogućiti njihov profesionalni i lični razvoj.
- Dugoročni rizici
Osobe koje stupaju u seksualne odnose prije 18. godine statistički češće mijenjaju partnere, imaju veći rizik od hroničnih infekcija, neplodnosti i malignih bolesti reproduktivnog sistema. Takođe je zabilježena povezanost ranih odnosa s kasnijim problemima u partnerskim odnosima, uključujući nedostatak povjerenja i nestabilne veze.
Šta bi mogli da zaključimo?
Rani seksualni odnosi nose višestruke rizike – od fizičkih i zdravstvenih, preko psiholoških, do društvenih i obrazovnih. Prevencija se zasniva na edukaciji na temu seksualnih odnosa, otvorenoj komunikaciji s roditeljima i vršnjacima, kao i dostupnosti pravih informacija o zaštiti i seksualno odgovornom ponašanju. Promovisanje zdrave seksualnosti podrazumijeva odgađanje prvih odnosa do trenutka kada mladi postanu emocionalno zreli, informisani i svjesni posljedica svojih odluka.
